Hamburg planira revolucionarnu razmjenu o psihički bolesnim počiniteljima!

Hamburg planira revolucionarnu razmjenu o psihički bolesnim počiniteljima!

U Hamburgu je na dnevnom redu važna tema: postupanje s mentalno bolesnim osobama koje potencijalno predstavljaju opasnost za sebe ili druge. Povodom tragičnog napada nožem na Glavnom željezničkom kolodvoru krajem svibnja, u kojem je 39-godišnjakinja ozlijedila 15 osoba, nadležni organi unutarnjih poslova poduzeli su niz mjera. Ova žena, koja je dan ranije puštena iz psihijatrijske klinike u Donjoj Saskoj, već je skrenula pozornost na sebe nasilnim činovima. Incident je istaknuo hitnu potrebu poboljšanja komunikacije između sigurnosnih i zdravstvenih vlasti, objašnjava NDR.

Hamburška uprava za unutarnje poslove sada planira predstaviti prijedlog rezolucije za poboljšanje prekogranične suradnje za nadolazeću konferenciju ministara unutarnjih poslova u Bremerhavenu. Cilj je smanjiti rizik od ozljeda od mentalno bolesnih osoba. Cilj je uvesti zajednički okvir za procjenu rizika i upravljanje rizikom među agencijama. Ovi prijedlozi temelje se na koalicijskom sporazumu savezne vlade, koji predviđa ranu procjenu rizika.

Zajednički napori za veću sigurnost

Središnji element plana je uspostava nacionalnog kompetentnog centra za procjenu rizika koji okuplja stručnjake iz policije i psihologije. Od listopada 2024. u Hamburgu postoji Centar za stručnost za procjenu rizika (KORIS) koji kontinuirano procjenjuje dokaze o psihički abnormalnim osobama i sastoji se od oko 30 stručnjaka. Unatoč ovoj inicijativi, nije bilo moguće osigurati potrebnu razmjenu informacija tijekom napada nožem na glavnom željezničkom kolodvoru; počinitelj tu nije bio naveden. To dovodi do malenog, ali značajnog uvida: hitno je potreban bolji pristup relevantnim podacima.

Udruga njemačkih policijskih službenika kriminalističke policije (BDK) podržava prijedloge Uprave unutarnjih poslova i vidi obećavajuće pristupe u provođenju obveznih kontrola lijekova i dodatnoj terapijskoj ponudi nakon zatvorenog smještaja. Na primjer, obveza prihvaćanja ponude terapije i medicinskog nadzora mogla bi smanjiti rizik od mentalno bolesnih počinitelja.

Europski pogled na mentalno zdravlje

Problem nije samo lokalne, već ima i nacionalne i međunarodne dimenzije. Prema WHO-u, u europskoj regiji više od 150 milijuna ljudi živi s mentalnim bolestima, a pandemija COVID-19 pogoršala je postojeće nedostatke u skrbi. Novoosnovani Savez za mentalno zdravlje ima za cilj poboljšati skrb i smanjiti stigmu. Cilj mu je stvoriti novi okvir za prikupljanje uvida i promjenu društvenih stavova prema mentalnom zdravlju.

Usred ovih izazova, razmjena između različitih institucija je ključna. Na konferenciji ministara zdravstva u Weimaru također će se raspravljati o razmjeni informacija između socijalnih i pravosudnih tijela te policije. Hamburg se aktivno zalaže za pronalaženje prekograničnih rješenja kako bi se rizik od opasnosti sveo na najmanju moguću mjeru.

Općenito, može se vidjeti da su koordinirani pristup i razmjena između specijalističkih tijela ključni kako bi se opravdala složenost mentalnih bolesti i osigurala sigurnost svima. Hamburške inicijative mogle bi drugim saveznim državama potencijalno poslužiti kao model za pronalaženje rješenja u ovom osjetljivom području.

Što će se sljedeće dogoditi u Hamburgu? Sljedeći mjeseci pokazat će hoće li se i na koji način novi prijedlozi moći primijeniti kako bi se bolje pomoglo ljudima u kriznim situacijama, a istovremeno povećala sigurnost opće javnosti.