Desničarsko nasilje u Njemačkoj: Zabrinjavajući porast!

Desničarsko nasilje u Njemačkoj: Zabrinjavajući porast!

Čini se da su mržnja i uznemirenost u porastu u Njemačkoj. To dokazuju aktualna izvješća o nasilju desničarskih ekstremista koja su se povećala posljednjih tjedana. Glasno Zvonik Ta djela nisu usmjerena samo protiv pojedinaca, već šalju jasne poruke cijelim skupinama. Zločini iz mržnje odavno su postali bolna stvarnost u svakodnevnom životu mnogih ljudi.

Posebno zastrašujući primjer toga bio je napad na spomenik holokaustu u Hannoversche Bahnhofu u Hamburgu. Nepoznate osobe mjesto su išarale desničarskim ekstremističkim simbolima. Takvi incidenti su simptomi zabrinjavajućeg trenda koji karakterizira takva drskost i nepoštivanje.

Naglo raste broj desničarskog nasilja

Kako vrijeme izvješća, broj desničarskih, rasističkih i antisemitskih akata nasilja u Njemačkoj dramatično će se povećati 2024. godine. S ukupno 3453 dokumentirana napada, to predstavlja povećanje od 24% u usporedbi s prethodnom godinom. Takvi su činovi zabilježeni samo u 12 od 16 saveznih država, a u Berlinu ih je neosporno najviše.

Da bismo bolje razumjeli težinu situacije, treba spomenuti da je više od 4.681 osoba direktno pogođena ovim aktima agresije. Šokantno, devet je ljudi ubijeno u četiri nasilna incidenta. Osim toga, djeca i mladi često su meta ovakvih napada, što je posebno alarmantno.

Broj neprijavljenih slučajeva i zabrinjavajući trend

Savjetovalište za one koji su pogođeni desničarskim nasiljem VBRG ističe da su rasistički napadi najčešća kategorija, s ukupno 1794 slučaja. Usporedba s “godinama bejzbolske palice” devedesetih je očita, tvrde predstavnici savjetovališta, koji govore o opasnom porastu nasilja.

Prema njihovoj procjeni, koja gleda u prošlost, napadi na političke protivnike u posljednjih pet godina porasli su za više od 100 posto. Ovdje postaje jasno da je prag inhibicije za otvoreno izražavanje mržnje i pribjegavanje nasilju dramatično pao.

Zabrinjavajuće društvene promjene

Brojke nisu samo statistika – one odražavaju alarmantan društveni trend. Kritičari, poput Beate Rudolf iz Njemačkog instituta za ljudska prava, ističu da takva istraživanja djeluju poput seizmografa za našu društvenu klimu. Normalizacija rasističkog i antisemitskog diskursa još je jedan aspekt koji stručnjaci smatraju zabrinjavajućim.

Trenutna situacija, u kombinaciji s utjecajem AfD-a, naglašava hitnost problema. U vremenima kada glasovi za toleranciju i poštovanje prijete da postanu tiši, potrebno je naše zajedničko djelovanje kako bismo se odlučno borili protiv ovog trenda. To je jedini način da se održivo suzbijemo svakodnevnu mržnju koja pogađa mnoge ljude.

Ostaje se nadati da će odgovorni poduzeti potrebne mjere kako bi se broj neprijavljenih kaznenih djela ne samo smanjio kao brojka u statistikama, već da bi se društvena percepcija i suživot iz temelja promijenili na bolje.