Više od dvije trećine Nijemaca izbjegava vijesti zbog straha od negativnosti!

Više od dvije trećine Nijemaca izbjegava vijesti zbog straha od negativnosti!

U vrijeme kada se raspon dostupnih vijesti čini gotovo nekontroliranim, aktualna studija pokazuje da sve više Nijemaca aktivno izbjegava vijesti. Prema tome Reuters Institute Digital News Report 2025 71% korisnika interneta izjavilo je da posebno izbjegava vijesti. To je povećanje u odnosu na 69% u 2024. Glavni razlog za ovaj razvoj je negativan utjecaj na raspoloženje, što potvrđuje 48% onih koji izbjegavaju vijesti.

Studija također pokazuje da su posebno pogođeni mlađi ljudi (18-24 godine) i stariji korisnici (55 godina i više). 43% mlađih osoba osjeća se iscrpljeno bujicom informacija, dok 49% starijih kaže da se prečesto informiraju o ratovima i sukobima. Unatoč ovom izbjegavanju, opći interes za vijesti ostaje stabilan; 55% odraslih u Njemačkoj i dalje je jako zainteresirano za vijesti.

Povjerenje i preferencije u novinskom okruženju

Prema studiji, povjerenje u vijesti u Njemačkoj ostaje visoko: 45% odraslih vjeruje većini vijesti. Posebnu popularnost uživaju javni mediji te lokalne i regionalne novine. Više od 50% ispitanika naglašava da se poruke koje stvaraju ljudi smatraju vjerodostojnijima od onih koje stvara umjetna inteligencija. Povjerenje u vijesti igra značajnu ulogu, sa 66% konzumira vijesti online barem jednom tjedno, a društveni mediji su preferirani izvor za 33% ispitanika.

U tom kontekstu također se može vidjeti da 57% ispitanih TikTok smatra posebno opasnim za širenje lažnih vijesti. Stoga nije ni čudo da mnogi ljudi imaju zdrav skepticizam prema sadržaju generiranom umjetnom inteligencijom. Sveukupno, 54% korisnika osjeća se neugodno koristeći takve formate poruka, posebno kada su potpuno automatizirani. Čini se da je ovdje potrebna interakcija između tehnologije i ljudske prosudbe.

Psihološki aspekti izbjegavanja vijesti

Nalazi od Institut Reuters i istraživačke službe ARD pokazuju da je izbjegavanje vijesti često zaštitna strategija protiv psihičkog stresa. Konstantno suočavanje s negativnim izvještajima može dovesti do povećanja stresa, zbog čega se mnogi ljudi svjesno distanciraju. Paradoksalno, povlačenje iz svijeta vijesti često promiče veći angažman civilnog društva, kao što istraživanje sugerira.

Konkretno, ljudi koji izbjegavaju vijesti otvoreniji su fenomenu dezinformacija. Negativno izvještavanje može iskriviti percepciju i dovesti do lošijeg vrednovanja informacija. To često povećava spremnost da se osobni kontakti koriste kao izvor informacija za pružanje emocionalnog olakšanja.

Posljednjih se godina medijski spektar znatno proširio, što dodatno otežava usvajanje vijesti. Ovakav razvoj događaja pokazuje koliko je važno aktivno kontrolirati vlastitu potrošnju vijesti - osobito u kriznim vremenima kada se preopterećenost informacijama i negativna izvješća mogu povećati.

Rezultati su u skladu s nalazima ARD, prema kojoj su mnogi ljudi skloni svjesno izbjegavati vijesti u kriznim vremenima. U svijetu u kojem često dominiraju negativne vijesti, pristup davanja prioriteta vlastitoj dobrobiti svakako je razumljiv. Ostaje za vidjeti kako će se ti trendovi razvijati u narednim godinama.