Hamburški fond za slobodu daje primjer: 110 ljudi oslobođeno!

Hamburški fond za slobodu daje primjer: 110 ljudi oslobođeno!

U Hamburgu je aktualna inicijativa izazvala komešanje koja se oštro protivi kaznenom progonu utajivača karte. Kako T-Online izvještava, žena iz Hamburga uhićena je i osuđena na 50 dana zatvora jer nije mogla platiti kaznu za utaju karte. Puštena je nakon samo šest dana provedenih u zatvoru Billwerder nakon što je inicijativa “Fond slobode” platila iznos od 440 eura za njezino oslobađanje.

12. lipnja, poznat i kao "Dan slobode", ove je godine bio na poseban datum: na taj je dan inicijativa otkupila ukupno 110 ljudi. “Fond slobode” važan je glas u raspravi o dekriminalizaciji utaje karata i želi ukinuti kontroverzni članak 265a Kaznenog zakona. Organizacija, koja je pokrenuta 2021., do sada je iz zatvora izvukla 1396 ljudi, uštedivši državnim troškovima gotovo 20 milijuna eura.

Pozadina inicijative

Procjenjuje se da svake godine u Njemačkoj do 9000 ljudi završi u zatvoru jer ne mogu platiti kazne za utaju karte. Osobe skromnih financijskih prilika često su posebno pogođene - prema studijama, 87 posto pogođenih je nezaposleno, a 15 posto živi bez stalne adrese. Mnogi se također bore s psihičkim ili fizičkim bolestima. Otvoreno pismo 128 znanstvenika pozvalo je na brisanje paragrafa 265a i ukazalo na društvenu nepravdu koja proizlazi iz kriminalizacije utaje karata.

Rasprava o reformi kaznenog prava također dobiva na zamahu u Bundestagu. Dana 26. siječnja 2023. Bundestag se bavio nacrtima zakona i prijedlozima parlamentarne skupine Die Linke o politici kaznenog prava. To ne uključuje samo dekriminalizaciju utaje karata, već i ukidanje zamjenske zatvorske kazne. Bundestag je zahtjeve uputio Odboru za pravna pitanja, što je naišlo na veliki interes.

Reakcije i razvoj događaja u drugim gradovima

Dok se Hamburška prometna udruga (HVV) izjasnila protiv dekriminalizacije, neki drugi gradovi imaju drugačiji pristup. Na primjer, Bremerhaven, Köln i Münster već su odlučili da više neće podnositi kaznene prijave za nestale karte. Argument u Bremenu, na primjer, kaže da je napor uložen u kazneni progon nesrazmjeran financijskim gubicima koje ljudi pogođeni siromaštvom moraju snositi.

Zapravo, gradovi poput Bonna i Potsdama također su poduzeli mjere da prestanu tretirati utaju karata kao zločin koji se može izbjeći. Ovakav razvoj događaja pokazuje trend ka sve većem broju općina koje se oslanjaju na alternativne pristupe rješavanju problema utaje karata. “Fond slobode” naglašava da je političko rješenje u konačnici neophodno kako bi se problem riješio na održiv način i kako bi se zaustavila daljnja kriminalizacija ljudi.

Rasprava o izbjegavanju plaćanja karata i njegovim pravnim posljedicama ostaje uzbudljiva i pokazuje koliko su društvene inicijative i političke odluke važne za živote tisuća pogođenih. Inicijative ne samo da se zalažu za prava onih koji žive u teškim uvjetima, već pozivaju i na promišljanje sudske prakse i pravedniji odnos prema socijalno ugroženim osobama. Put do dekriminalizacije utaje karata još je dug, ali inicijative poput "Fonda slobode" čine veliki korak u pravom smjeru.