Šokantni incidenti: Studenti muslimani maltretirali nevjernike u Hamburgu!

Šokantni incidenti: Studenti muslimani maltretirali nevjernike u Hamburgu!

U Hamburgu je uzavrela situacija u školama. Učitelji i roditelji izvješćuju o alarmantnim događajima u kojima muslimanski mladi ljudi vrše pritisak na učenike koji nisu vjernici i njihove obitelji. Kako Fokus Navodno su često posebno pogođene djevojke koje se odijevaju ženstveno i ne nose maramu. Ovi uvjeti postavljaju pitanja: Gdje su granice suživota s poštovanjem i kako se nositi s njima?

Zabrinuti otac kaže da su njegovu kćer i njezinu prijateljicu nazivali "svinjojedima" i da im je zabranjeno nešto pojesti za vrijeme pauze. Drugi otac bio je prisiljen sina zbog maltretiranja prebaciti u drugu školu jer je bio jedan od rijetkih učenika nevjernika. Učitelj ističe da neki mladi muslimani bojkotiraju satove glazbe jer ih smatraju “haramom”.

Politički zaključci i kritički glasovi

Stručnjak za islamizam Ahmad Mansour nije škrt kad je riječ o kritiziranju politike u Hamburgu. Kritizira to što odgovorni ne žele ozbiljno shvatiti radikalizaciju među studentima. “Postoji sve veća potreba za prakticiranjem vjerskih običaja”, potvrdio je Senat Hamburga, dok je parlamentarni zastupnik CDU-a Sandro Kappe raspravljao o strogosti koju pokazuju neki učenici u školama u određenim dijelovima grada.

Problem se usložnjava rastućim fenomenom "islamizacije TikToka". Mansour to vidi kao središnji uzrok radikalizacije mladih, koja se može primijetiti ne samo u Hamburgu, već i u cijeloj Njemačkoj. Ovaj razvoj dovodi do toga da se sve više studenata povinuje društvenom pritisku i prakticiraju vjerske rituale kao što je post, što povećava pritisak na studente koji ne poste.

Radikalizacija među mladima

Radikalizacija mladih dolazi u fokus i na saveznoj razini. Izvješća o islamistički motiviranim incidentima u obrazovnim ustanovama pokazuju da problemi nisu izolirani. Federalna agencija za građansko obrazovanje naglašava da se radikalizacija ne može prepoznati samo po vanjskim obilježjima. Primjetne promjene u ponašanju, poput prekida prijateljstva i iznenadne vjerske obveze, trebale bi se promatrati kao znakovi upozorenja.

To također utječe na dizajn lekcija: učitelji bi se trebali baviti društvenim pitanjima kako ne bi prepustili polje ekstremističkim skupinama. Savjetovališta i programi poput “Živjela demokracija!” nude usluge podrške za suzbijanje radikalizacije. Mreža za prevenciju nasilja pruža obuku za nastavnike kako bi bolje zadovoljili potrebe svojih učenika.

Pogled na društvene mreže

Uloga društvenih medija, posebice TikToka, nudi još jedan trag radikalizaciji. Glasno Deutschlandfunk Ekstremističke skupine koriste platforme kako bi doprle do mladih putem zanimljivog sadržaja. Izvještavanje o nedavnim događajima na Bliskom istoku dovelo je do porasta ovih tendencija radikalizacije.

Neki influenceri su sebi postavili misiju širenja ideologije islamizma kroz kratke, sažete video materijale. Takvi sadržaji često dopiru do mladih ljudi koji u svom neposrednom okruženju ne mogu postaviti relevantna pitanja, što povećava rizik od ideološkog utjecaja. Promicanje medijske pismenosti smatra se jednom od najvažnijih mjera za borbu protiv ovih problema.

Ostaje za vidjeti kako će hamburška politika odgovoriti na te izazove i koje se strategije mogu uspješno primijeniti kako bi se spriječila radikalizacija u školama. Međutim, ono što je jasno jest da su potrebni zajednički napori za promicanje suživota temeljenog na poštovanju i solidarnosti te za ozbiljno shvaćanje glasova onih koji su pogođeni.